Među mozaicima se posebno ističu likovi Djevice Marije i anđela Gabrijela koji se nalaze u dijelu Aja Sofije prema kojem će vjernici biti okrenuti tokom namaza. Kako se objašnjava, likovi Isusa i nekoliko svetaca nalaze se sa strane i ne predstavljaju problem, ali nije precizirano da li će i oni biti prekriveni zavjesama.
Između termina molitvi Aja Sofija bi trebala biti otvorena za posjetitelje, a u tim periodima kršćanski motivi će biti otkriveni.
U potezu koji je naišao na žestoku međunarodnu kritiku, predsjednik zemlje Recep Tayyip Erdogan proglasio je Aja Sofiju otvorenom za molitve, a na osnovu sudske odluke koja je preinaku u muzej 1934. godine ocijenila nezakonitom.
Aja Sofija je izgrađena u 6. stoljeću kao kršćanski hram, a nakon osmanskog osvajanja Istanbula ona je pretvorena u džamiju. Ipak, vlast Kemala Ataturka ovaj danas svjetski važan spomenik kulture pod zaštitom UNESCO-a pretvorila je u muzej.
