Poslanikova medicina: Odnos redovne ishrane i količine hrane sa namaskim vremenima

0
81

 

REDOVNA ISHRANA

U Knjizi Uzvišenog Allaha i sunnetu Allahovog Poslanika, sallal­lahu ‘alejhi ve sellem, navodi se velik broj tekstova koji ljudima pomažu da urede stvari u svom životu na ovome svijetu, da srede pojedina životna stanja i pokazuju im kako da očuvaju svoje zdrav­lje i snagu. Ovi tekstovi im govore da se čuvaju svega onoga što se protivi prirodi koju im je Uzvišeni Allah darovao.

Na početku ovih blagoslovljenih tekstova navest ćemo riječi Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u hadisu koji je vjerodostojan (muttefekun alejhi), a kojeg prenosi Abdullah ibn Amr, r. a.:

ad

“Zaista tvoje tijelo ima pravo na tebe.” (Buhari)

Jedno od prava tijela kod čovjeka jeste da ga nahrani kada ono ogladni, da mu pruži odmor kada se ono umori, da ga očisti ka­da se zaprlja, da od njega odstrani ono što mu smeta, da ga drži dalje od izvora bolesti, da ga liječi kada oboli i da ga ne opterećuje onim što nije u stanju podnijeti. Ovo pravo mu nužno pripada i, sa stanovišta islama, nije dozvoljeno da se ono zaboravi i zanemari radi nekog drugog prava.

Islam nije ostavio nijedan aspekt života koji je važan za čovjeka, a da o njemu nije poveo brigu, niti postoji segment čovjekovog ži­vota a da nije spomenut u časnom Kur’anu. Jedan od lijepih manira saobraćanja među članovima porodice jeste i onaj kojeg spominje Uzvišeni:

”O vjernici, neka od vas u tri slučaja zatraže dopuštenje da vam uđu oni koji su u posjedu vašem i koji još nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kad u podne odložite odjeću svoju, i poslije obavaljanja noćne molitve.” (En-Nur, 30.)

U pogledu ishrane, islam se nije zadovoljio samo tekstovima o ishrani i njenoj količini, već govori o kvaliteti i čistoći hrane, načinu uzimanja, lošim prehrambenim navikama, velikom pretjerivanju u jelu, prevelikom reduciranju količine hrane, o nedostaku brige o uravnoteženosti elemenata u hrani usljed čega dolazi do pojave brojnih bolesti. Dakle, način uzimanja hrane, njen kvalitet i čistoća imaju ve­lik utjecaj na dobru probavu i iskoristivost raznovrsnih hranjivih sastojaka.

 

NAMASKA VREMENA

Namaska vremena nisu određena samo za ibadet i obavljanje pet dnevnih namaza. Naprotiv, ona uređuju dnevni život čovjeka u pogledu ishrane, posla i spavanja. Allah, slavljen i uzvišen neka je On, je rekao:

” …jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme mo­litvu obavljaju.” (En-Nisa’, 103.)

”Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.” (El-Bekare, 238.)

 

Redovno obavljanje sabah-namaza iziskuje rano ustajanje, a ta­kođer i rano lijeganje, zatim i obavezno večeranje i klanjanje jacije-namaza, kako bi se ranije leglo. Rano večeranje nam koristi, jer nije dobro leći odmah nakon jela (tj. ne bi trebalo leći spavati naj­manje jedan sat nakon jela). Sve ovo je zaštita od probavnih smet­nji, viška kilograma, suzdržavanja od jela, neraspoloženosti, zadaha iz usta, jer se u noćnim satima završavaju svi procesi probave.

Isti je slučaj sa spavanjem nakon užine, koja se obično uzima nakon ikindije-namaza – za koju je islam naglasio da je treba re­dovno obavljati. Nakon nje ne treba leći spavati najmanje jedan sat.

Poznato je da postoji veza između angine pectoris (oboljenja srca) i odlaska na spavanje odmah nakon jela.

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nas je podučio da odredimo vrijeme uzimanja jela i da se držimo lijepih navika u po­gledu ishrane, shodno njegovim riječima: “Mi smo narod koji ne Jede dok ne ogladni, a kada jedemo, ne zasitimo se.”

U ovoj izjavi je savjet ljekara: kada su vrućine, obavezno tre­ba uzimati manju količinu hrane i bolje je jesti pet puta pomalo, nego dva puta preobilno. Veći broj obroka pomaže lakšoj probavi, povećanju živosti organizma i njegovom razvoju.

Pridržavanje tačno utvrđenog vremena za uzimanje obroka po­maže u otklanjanju probavnih tegoba i zdravstvenih problema koji ih prate. To je uzimanje pravilne količine hrane i upražnjavanje tje­lesnih aktivnosti koje pomažu da se održi dobro zdravlje i tjelesna vitalnost.

 

KOLIČINA HRANE

Islam objašnjava da zdrava ishrana znači trajno obezbjeđivanje ener­gije organizmu koja je potrebna za kretanje i otpornost na bolesti, ali tako da u njoj ne pretjerujemo niti oskudijevamo. Svaka ćelija u organizmu čovjeka je živa, vrši svoju funkciju u razvoju i rastu i potreban joj je oksigen, kao i ostali elementi, u određenoj mjeri, kako bi organizam normalno funkcionisao.

Svaki nedostatak nekog od elemenata u ishrani dovodi do uspo­ravanja procesa razvoja i neotpornosti tkiva, a pretjerivanje u jelu dovodi do loše probave i loše apsorpcije sastojaka iz hrane što, opet, dovodi do uzimanja neuravnotežene količine elemenata potrebnih svakoj ćeliji, usljed čega se one oštećuju i raspadaju, pojavljuju se znakovi starenja na različitim dijelovima organizma i smanjuje se otpornost na bolesti. Sve ovo se dešava bez obzira na životnu dob čovjeka. Konstantna neaktivnost, problemi sa probavom, neraspoloženost i velik broj obroka dovode do nekontrolisanog unošenja štetnih tvari u organizam koje, naravno, imaju štetne posljedice na život čovjeka.

Bitno je napomenuti da trećina od ukupnog broja ćelija u orga­nizmu čovjeka učestvuje u rastu, njihovom umnožavanju i razvoju, jedna četvrtina ćelija učestvuje u obezbjeđivanju pravilnog rasta, a posljednja četvrtina učestvuje u procesu obnavljanja i zamjene sta­rih ćelija novim.

Ravnoteža medu ovim funkcijama pomaže očuvanju i dugo­trajnosti čovjekovog zdravlja i njegove mladolikosti. Ako dođe do poremećaja ove ravnoteže, dolazi do pojave brojnih bolesti. To je početak faze starenja. Uklanjanje štetnih tvari iz ćelija doprinosi kontinuiranom tjelesnom i intelektualnom razvoju. Kada god se proces uklanjanja Štetnih tvari ubrza i smanji se njihov broj, odmah se vide znakovi poboljšanja. Ako se ove funkcije budu odvijale bez uravnoteženosti u pogledu količine i vrste, pojavit će se štetne pos­ljedice u procesu probave i iskorištavanju sastojaka iz hrane tako da se smanjuje broj prilika kada možemo uživati u blagodati zdravlja. Kada čovjek jede, on zadovoljava svoje potrebe za hranom. Nakon toga, on mora prošetati ili se baviti nekim sportom kako bi sagorio višak energije. Hrana je gorivo za organizam, tj. izvor njegove snage. Ukoliko osoba treba veliku količinu energije za neki posao, treba joj i određena količina raznovrsne hrane koja obezbjeđuje tu energiju. Uzimanje hrane koja obezbjeđuje veliku količinu energi­je koja je potrebna dovodi do čilosti i živahnosti, a ako je količina energije manja od potrebne, onda se čilost smanjuje i to dovodi do nemoći, a moguća je i podložnost bolestima. Ukoliko osoba bude vodila računa o količini energije koju uzima u hrani i bude je trošila putem aktivnosti, to će čuvati njenu čilost.

U vezi s ovim pitanjem islam se postavio veoma ozbiljno. Na­redio je svakoj osobi da radi ono što joj je korisno, kao što je slučaj sa uzimanjem uravnotežene ishrane i bavljenjem odgovarajućom vrstom sporta, što će čuvati čilost osobe i zdravlje njegovih organa. Također je naredio da se osoba brine o cijelom svome tijelu, jer sva­ki organ ima pravo na pažnju i brigu. Tako će se očuvati vitalnost tijela, kao što kaže Alejhisselam:

“Zaista tvoje tijelo ima pravo na tebe.

“Radi ono što je korisno za tebe.”[1]

‘Jak vjernik je bolji od slabog vjernika.” (Muslim)

“Uzmi od svog zdravlja za svoju bolest.”[2]

Bavljenje odgovarajućom vrstom sporta i uzimanje uravnote­žene ishrane pomaže očuvanju tjelesne vitalnosti, dobrog zdravlja, živahnosti tijela i njegovog skladnog razvoja. Pravilan razvoj or­ganizma ima brojne prednosti. Među njih ubrajamo: poboljšanje rada srca, krvotoka, pluća, povećanje dotoka krvi u srčane miši­će (čime pomažemo očuvanju snage srčanih mišića), pokretljivost zglobova, izgradnju čvrstog skeleta, sprečavanje lomljivosti kostiju, posebno u poznijim godinama i pri većim naporima (sagorijevanju energije), čuvanje vitalnosti. .. Sve ovo pomaže osobi da svoj posao obavlja na zavidnoj razini.

Istraživanja savremene nauke potvrdila su da uzimanje velike količine hrane bez prethodnog pravilnog žvakanja dovodi do pro­blema u izlučivanju dvanaestopalačnog crijeva zbog povišene ko­ličine enzima (koji se javljaju zbog konstantnog uzimanja preko­mjerne količine hrane), što dalje može dovesti do nepotpunog oba­vljanja svoje funkcije ili do upale. Sposobnost organizma da apsor­bira sastojke iz hrane smanjuje se ako se u probavni sistem une­se puno hrane odjednom, a to je zbog nemogućnosti prerađivanja ovih sastojaka u želucu i njihovog raznošenja po cijelom organiz­mu. Pretjerivanjem se, također, smatra uzimanje veće količine jed­ne vrste hrane na račun neke druge.

Bolesti koje se javljaju zbog pretjerivanja u jelu nisu ništa ma­nje opasne i manje raširene od bolesti prouzrokovanih lošom ili nedovoljnom prehranom.

Pretjerivanje u jelu praćeno slabim kretanjem, neaktivnošću i dugotrajnim spavanjem ima za posljedicu pojavu bolesti za koje se kaže da su ”bolesti bogatih” i ”bolesti neaktivnih”. Uzimanje hrane povećava potrebu organizma za sagorijevanjem kalorija, dolazi do pohranjivanja masnoća i masnih tvari u masnim depoima, na boko­vima, zadnjici, grudima i drugim dijelovima tijela, zatim dovodi do pojave bolesti probavnih organa, smetnji sa disanjem, krvotokom, srcem, bolesti endokrinih žlijezda i prekida menstrualnog ciklusa kod žena.

U bolesti probavnih organa prouzrokovanih povećanjem tjeles­ne mase i težine ubrajamo: probavne smetnje, žgaravicu, upalu bu­brega, pojavu kamenca i sl.

U bolesti pluća ubrajamo disajne smetnje, jer svaki put kada se tjelesna težina poveća dolazi do otežanog kretanja plućne maramice i grudnog koša tokom udisanja i izdisanja, te se povećava osjećaj zagušenosti i nedostatka oksigena. Sve ovo se posebno osjeća kada dođe do naglog debljanja.

U bolesti krvotoka ubrajamo: povišen krvni pritisak i bolesti srčanih arterija.

U bolesti endokrinih žlijezda ubrajamo: šećernu bolest, boles­ti moždanih arterija, što dovodi do njihovog pucanja i moždanog udara, itd.

Osobe koje se udebljaju, također, postaju podložne i upalama zglobova, reumatizmu i artritisu.

Iz svega ovoga jasno vidimo da je opasnost od ovih bolesti stvar­na, htjeli mi to ili ne, a glavni uzročnik je neaktivnost.

Stoljećima islam daje smjernice i podučava čovjeka kako da sam sebi olakša i čuva svoje zdravlje. Nekada je to u obliku zabrane, ne­kada u obliku direktiva, a nekada u obliku skretanja pažnje, kako čovjek ne bi zaboravio da izgrađuje svoj organizam, ojača ga, odr­žava zdravim i sposobnim da se uhvati u koštac sa životom. Pretje­rivanje u uzimanju hrane protivi se islamskom učenju, jer Uzvišeni Allah kaže:

“Jedite ukusna jela kojima opskrbljujemo i ne budite u tome obijesni… ” (Taha, 81.)

”O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete da molitvu obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.” (El-A‘ raf, 31.)

”Kad bi Allah svim Svojim robovima davao opskrbu u obi­lju, oni bi se na Zemlji osilili, ali On je daje s mjerom, ono­liko koliko hoće, jer On dobro poznaje i vidi robove Svoje.” (Eš-Šura, 27.)

 

Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao:

”Čovjek ne može napuniti goru vreću od svog stomaka. Dosta mu je nekoliko zalogaja koji će ga održati sposobnim za rad (tj. dovoljna mu je najmanja količina hrane koja će zadovoljiti njegove osnovne životne potrebe). A ako već hoće, onda neka bude trećina za hranu, trećina za vodu i trećina za disanje.

U hadisu kojeg bilježi Muslim od Džabira, r. a., kaže se:

‘Hrana za jednog dovoljna je dvojici, hrana za dvojicu dovoljna je za četvericu, hrana za četvericu dovoljna je za osmericu.” (Buhari)

Još je rekao: “Jedan vid pretjerivanja jeste i to da čovjek pojede sve što poželi.” (Prenosi ga ibn Madže od Enesa ibn Malika)

‘Vjernik jede za jedno crijevo, a nevjernik jede u sedam crije­va. (Muslim)

 

 


[1]    Bilježe Muslim, Ibn-Madže i Ahmed od Ebu-Hurejre, r. a.

[2]   Bilježi Buhari od Ibn-Omera, r. a.

 

Preuzeto iz knjige: “Ishrana Poslanika Muhammeda, alejhis-selam”

Izdavač: Ilum 2009. 326. str.

 

Pišu: Dr. Abdulbasit Muhammed Es-Sejjid

Izvor: akos.ba



Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.