Najpodmuklije, a sasim tim i najopasnije: emocionalno zlostavljanje djece

0
669
Najpodmuklije, a sasim tim i najopasnije: Emocionalno zlostavljanje djece 1. dio
Granicu između vaspitavanja i zlostavljanja nije lahko odrediti, pa pozivamo roditelje da razmisle i provjere (na vrijeme) da li u njihovom načinu postupanja i odnosa sa djecom ima i elemenata zlostavljanja …

Zlostavljanje podrazumjeva stalno ponavljanje određenih postupaka koji ugrožavaju normalan emocionalni razvoj djeteta.

Mogućnosti zanemarivanja i zlostavljanja djece su vrlo raznovrsne i po načinu i po intenzitetu, i kreću se od fizičkog, moralnog, vaspitno-emocionalnog zanemarivanja do emocionalno-tjelesnog i seksualnog zlostavljanja. Emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje daleko je češće u svakodnevnom životu od fizičkog i seksualnog.

Posljedice emocionalnog zlostavljanja

Emocionalno zlostavljanje je najpodmuklije, pa i najopasnije po razvoj djeteta. Ono postepeno u djetetu ubija osjećanje da je željeno i voljeno, osjećanje sopstvenog identiteta, sigurnosti, stvarnosti i odnosa sa svijetom. Djetetu se raznim postupcima i riječima svakog dana uliva osjećanje da je ono krivo i odgovorno za sve neprijatnosti, neuspjehe i nezadovoljstva roditelja, da je samim svojim rođenjem počelo da ugrožava život porodice.

Malo dijete ne može da sagleda nelogičnost i nerazložnost ovih primjedbi i optužbi – ono počinje da se osjeća krivim, a ponekad svojim ponašanjem čak i podstiče ovo zlostavljanje.

ad

Pitanja za roditelje

Emocionalno zlostavljanje ispoljava se na razne načine, pa ćemo izdvojiti nekoliko pitanja za roditelje:
– da li često pravite ponižavajuće šale na račun djeteta?

– da li u raznim situacijama dijete nazivate pogrdnim imenima?

– da li ste skloni da dijete često okrivljujete?

– da li dijete vrijeđate i ponižavate u porodici i pred stranim osobama?

– da li djetetu prijetite smrću, napuštanjem, prestankom ljubavi?

– da li dijete pretjerano zaštićujete i nedovoljno osamostaljujete?

– da li dijete često poredite sa drugom djecom, uz žaljenje što ono nije tako?

– da li od djeteta očekujete više nego što ono može postići svojim stvarnim sposobnostima i u datoj fazi razvoja, i da li mu zamjerate što ne ispunjava vaša očekivanja?

– da li djetetu često prijetite strašnim kaznama?

Pažljivo osluškivanje sebe i sopstvenih riječi, posmatranje svojih postupaka, sagledavanje svojih osjećanja koja dovode do određenih postupaka i odmjeravanje učestalosti ovih postupaka ili riječi, mogu roditelje upozoriti i pomoći im da na vrijeme nešto promjene.

Pogrdna imena

Prije izvjesnog vremena jedan otac doveo je svog osmogodišnjeg sina na pregled. Problem koji je u prvom razgovoru iznijeo odnosio se samo na slab uspjeh u školi i nekoliko slabih ocjena, uprkos velikoj kontroli i pomoći koju mu pruža u učenju. Dječak je upućen na psihološko testiranje i pošto je ustanovljeno da je bistar, mio i prijatan, uslijedio je duži razgovor sa ocem (majka je umrla nepune dvije godine ranije). Otac je vrlo nezadovoljan sinom. Zamjera mu slab uspjeh u školi i stalno mu ponavlja da je lijen i glup, zamjera mu što je fizički slab, što ne umije da se tuče, što ne voli da gleda boks, što neće da ide na karate, zamjera mu što se ne mazi dovoljno i ne umiljava njegovoj budućnoj ženi…

Naziva mališana zlikovcem (sve to pred djetetom) zato što neće da piše “prijateljima”, tj. nekim strancima koje su poznali na ljetovanju i koji su im dali svoju adresu. “On bi bio u stanju da pusti prijatelja da se udavi, da mu ne pruži ruku (?!), tako će jednog dana i mene da ostavi na cjedilu i da ode i da mi ne piše i da se ponaša kao zlikovac prema ocu koji će za njega žrtvovati tolike godine svog života, ja to neću da dozvolim, vidjeće on…”

Dječak djeluje zaplašeno, kaže da je kriv što je lijen, što je nepažljiv, što ne sluša dovoljno oca, što… Poruke koje dijete stalno dobija su da je nesposobno, glupo, lijeno, bezosjećajno, zlikovac i ono počinje da se osjeća krivim za očevo neraspoloženje, nezadovoljstvo, nesreću, osjeća se nesigurnim hoće li ga otac zadržati, nevoljenim jer “ne zaslužuje očevu ljubav”, ne ispunjava njegova očekivanja, ne zadovoljava njegove želje. Da li se ovdje radi o vaspitavanju i brizi o djetetu ili o zlostavljanju koje dijete ozbiljno ugrožava?

Nezadovoljni roditelji

Pretjerano nerealni zahtjevi i očekivanja od djeteta, koji naravno ostaju nezadovoljeni, izazivaju veliko nezadovoljstvo kod roditelja (ne isključujemo nane i dede) i obično tokom vremena prelaze u zlostavljanje. Oni dovode do neželjenih posljedica pošto trajno emocionalno ugrožavaju dijete koje ne može da stekne sigurnost u sebe, u svoje sposobnosti, osjećanje samopouzdanja, jer su roditelji stalno nezadovoljni njime.

Vrlo je mali broj roditelja koji sami dođu do pomisli: “Možda mi suviše tražimo od njega, možda ono to ne može, a mi mislimo da neće, pa se ljutimo i kažnjavamo ga.” Ne samo što se ljute nego se osjećaju neuspješni kao roditelji zato što ne postižu ono što su naumili.

Pretjerani zahtjevi i očekivanja, kao i neskriveno nezadovoljstvo koje slijedi, obično počinju vrlo rano. “Ona mi tjera inat, u parku neće da se igra sa djecom nego bi samo da trči i skače”, kaže mama djevojčice koja još nema tri godine; “On je strašno spor u oblačenju i zakopčavanju dugmadi.” (dječak od 4 godine); “Ne zna da mi prepriča šta je naučila u obdaništu, šta je ručala, gdje su ih vodili u šetnju” (3 godine); “Uvijek se isprlja, cijepa pantalone na koljenima, ne umije da pazi” (četvrta godina), itd.

Roditelji ne vode računa o sposobnostima djeteta na određenom uzrastu, već ih vode vlastite želje i očekivanja. Kako dijete raste, rastu i zahtjevi i nezadovoljstva roditelja, a u djetetu nesigurnost i osjećanje da ono utiče na njihovo raspoloženje i ponašanje. Dijete ne može da doživi sebe kao ličnost, a svoje postupke kao izraz sopstvenih želja i stremljenja.

Odlomak iz knjige: “Malo dete – velika zagonetka”, Olga Hadži Antonović

Prilagođeno sa: znakoviporedputa.com

Izvor: Akos.ba

 



Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.