Simboli hadža su upravo to što im i ime kaže – simboli. Krenemo li sa demontiranjem tih simbola do njihove same srži doći ćemo do dragocjenog nukleusa u kojem pulsira detaljan kognitivni program koji mora biti implementiran u najrelaniji životni prostor i vrijeme jer je i hadž replika cijelog života.
Pojmovi kao što su Kaba, Tavaf, Saffa, Merva, Ibrahimove stope, Džemreta, Arefat itd. moraju biti posmatrani i kao koordinate unutar kojih se formiraju različiti aspekti naših ličnosti tokom našeg kretanja omeđenog ovim svetim toponimima. Te pojmove možemo posmatrati i kao univerzalne jezičke jokere koji mijenjaju sve naše druge životne pojmove (npr. geografske, generacijske, identitarne, etičke, strukovne, estetičke itd.) – ma gdje živjeli – oko kojih se krećemo, kraj kojih zastajemo, prema kojima idemo i od kojih se vraćamo.
Ukoliko prethodno napisano spoznamo u svim njegovim dimenzijama i varijantama imamo veliku šansu da budemo hadžije tokom cijele godine/života, a ne samo tokom vremenski vrlo ograničenih zvaničnih hadžskih obreda gdje je sva ova simbolika često obesmišljena komercijaliziranim vjerskim turizmom.
U suprotnom, naša predstava hadža će više ličiti na predstavu jednog bukvaliste koji kroz, naprimjer, izreku “cijela Tuzla jednu kozu muzla” ne vidi zgodnu metaforu kojom se opisuje oskudnost napajanja vodom jednog cijelog grada nego vidi grad pun retardiranih manijaka nastrane seksualne orijentacije čije shvatanje ne nadilazi okvire jedne životinje vjerujući da je njeno vime samo po sebi sveto.
Svi naši Tavafi
Šta podrazumijeva implementacija simbola hadža nakon povratka iz Mekke?
Podrazumijeva strpljiv, pažljiv i predan tavaf/kruženje oko pojedinca i društva u potrazi za najboljim prilazom/pristupom. Pošto je – po jasnom hadisu – čast čovjeka veća od časti Kabe, tavafiti sa najboljim namjerama oko drugog čovjeka je ibadet. Počastiti ga našom pažnjom, fizičkom dostupnošću, prijateljskim dodirom, vedrim licem, pozdravom iz daljine, srcem punim uvažavanja koje pred njegovom svetošću drhti, umom koji duboko promišlja genezu njegovog stvaranja itd. – naš je prvi prioritet u gradnji ovog svijeta.
Bez obzira koliko da su određeni umovi “kockasti” na prvi pogled ukoliko smo dovoljno dugo zagledani u potrazi za kvalitetom uočit ćemo obrise genijalnosti ispod crnih maski grijeha ili zatupljujuće površnosti.
Simbolika tavafa čiji je smijer kretnje suprotan od smijera kazaljki na satu upućuje na važnost traganja za iskonskom čistoćom čije klice postoje još uvijek u svakom čovjeku, nekadašnjem dječaku ili djevojčici.
Svaki put kad posjeti Kabu čovjek treba da je zamišljen nad idejom koja kaže: ako je ljudsko dostojanstvo svetije od svetih mjesta u Mekki i Medini, zašto ne kružimo/tavafimo oko ljudi sa jednakom predanošću i pažnjom da ne pogriješimo – kao kad kružimo oko Kabe! – boreći se za dostojanstven život tih ljudi na oba svijeta?
Da li sam prekrižio cijele gradove ljudi jer sam tavafio/kružio oko njih u pravcu kazaljki na satu tj. prebrzo pretpostavio da će njihova moralna evolucija ići nagore, videći ih već kao džehennemsko gorivo, sedam puta ružnijim nego što jesu u prljavim i nedostojanstvenim završnicama u krugovima džehennema? A sedam krugova/tavafa, samo u suprotnom smjeru, sasvim je dovoljno da odmotamo svih sedam razvojnih faza svakog čovjeka i pogledamo u sedam njegovih/njenih nekadašnjih neiskvarenih lica iz kojih nas gledaju nesigurne, ali još uvijek lijepe i nevine oči. Ako ni to ne uspijemo onda potražimo nešto dobro barem u jednoj od sedam generacija različitih predaka čovjeka koji se obreo u našoj galaksiji.
Samo takav Tavaf može odmotati naša srca i duše ispod sedam slojeva zavisti, ljubomore, pohlepe, površnosti, sujete, licemjerstva, mržnje te nas približiti Allahu i Njegovoj knjizi.
Ovakvi buntovni, vremenu prkoseći misaoni procesi oplemene srce, podignu adrenalin, aktiviraju um u milion novih pravaca i nove spoznajne vrijednosti se redaju kao dječije suze radosnice. Oni ne nude samo terapeutska rješenja za osnovne ljudske slabosti već i za dublju problematiku kao što su anksiozni poremećaji i depresija.
Tada u muškarcu ili u ženi u našoj neposrednoj blizini, a koji su davno proživjeli svoj zenit, pokušavamo prepoznati tragove najveće čednosti, mladalačke nevinosti i čiste dječije zaigranosti koja vodi razvoju fascinantne ličnosti.
I to u pravilu, bez puno muke, uvijek i nađemo, zadovoljno se smiješeći prelijepom odrazu koji se rađa iz samoinicijativno kreiranog ljudskog ogledala.
Pošto je Muhammed, a.s., istakao da je vjernik ogledalo vjerniku, nužno je organizovati kreativne radionice u kojima bi se ljudi upoznali sa osnovama stakla i njegove proizvodnje, načinom izrade ogledala, vrstama ogledala i njihovog funkcionisanja, osnovama prelamanja i refleksija svjetla. Pozitivna retrospektivna stakla za naočare kao i ogledala u kojima se naši lični nedostaci pojavljuju većim nego što jesu dok se tuđi nedostaci gube iz vida u mrtvom uglu specijalnog dizajna okvira, svima su dostupna psihološka pomagala koja nalazimo u psihoterapiji aktivnog životnog Tavafa kroz koji se upoznajemo sa ljepšim licima. I tuđim i vlastitim.
Sve naše Saffe i Merve
Mekkanska Saffa i Merva su globalni i internacionalni simboli potrage za srećom i ne završavaju na Arapskom poluotoku. Istinski hadžija je onaj ko prepozna Saffu i Mervu u svakoj situaciji na svakom dijelu zemaljske kugle, ali i u svakoj fazi vlastitog života jer to nisu samo geografske tačke nego i sve one tačke unutar kojih se u etapama razvijaju svi naši identiteti pojeći se Zemzem-vodom.
Stuttgartska Saffa i Merva mogu biti dvije fabrike (npr. Mercedes i Porsche) između kojih ljudi različitih profesionalnih identiteta tragaju za “vodom” tj. razvojnim prilikama i prepoznaju vlastiti Zemzem.
Građevinske firme će, naprimjer, na tom potezu između dva gigantska autoproizvođača prepoznati potrebu za gradnjom novih stambenih jedinica uslijed priliva novih radnika koji trebaju smještaj.
Zemzem arhitekte i dizajnera će biti mogućnost da ponude dijelu grada novi vizuelni imidž te tako utiču na razne psihosocijalne faktore.
Većom društvenom dinamikom radničke klase psiholozi i sociolozi nalaze svoj Zemzem u formi privatnih ordinacija itd.
Taksista u Zagrebu definiše kao svoju Saffu i Mervu dvije krajnje tačke unutar grada kojim saobraća, a njegov Zemzem je redovni mušterija stranac koji svaku vožnju plaća velikim novčanicama. Alati za kopanje i održavanje tog “vrela” kod ovog našeg taksiste su dobro poznavanje engelskog jezika, tačnost i smisao za humor.
Ugostitelj u Beogradu definiše kao svoju Saffu i Mervu prometni gradski prostor između McDonaldsa i Turskog restorana, a svoj Zemzem nalazi u formi bifea u kojem nudi, naprimjer, sendviče sa paštetom od tunjevine i na taj način se pozicionira kao ugostitelj sa originalnom ponudom u gradu.
Frizerka u Sarajevu svoju Saffu i Mervu vidi u formi krajnjih tački jedne lepeze najčešćih zahtijeva mušterija, a svoj Zemzem nalazi u originalnoj frizerskoj ponudi koju formuliše riječima: “Dolaze mi djeca i kažu hoću frizuru kao kod Mesija ili kao kod Ronaldinja, a ja ih sve šišam k'o Džeku jer domaće je domaće.”
Saffa i Merva određene osobe mogu biti dva emocionalna stanja. Naprimjer početnička ljubav (naivna i impulsivna) prema muškarcu i uzvišena neposesivna ljubav (tj. zrela i graditeljska), između kojih žena pronalazi svoj emocionalni zemzem. To je u ovom slučaju funkcionalna ljubomora kao kontrolisani iscjeljiteljski skalpel kojim upoznaje nove dimenzije vlastite ličnosti, te kroz koncept oplemenjujuće patnje – pored toga što odagnava veća životna iskušenja jer svako biće mora biti iskušano formom patnje – dodaje sebi nove slojeve unutarnje i vanjske ljepote koja dolazi do izražaja pri svakom njenom pokretu duše, tijela i uma.
Ovaj emocionalni zemzem, ukoliko ispravno doziran i korišten ima funkciju i efekat soka od koprive kojim se prskaju voćnjaci štiteći se od cijele lepeze štetnih nametnika koji nagrizaju plodove voćnjaka iznutra uništavajući njihovu inače rastuću vrijednost.
Saffa i Merva određene osobe mogu biti početni tekbir namaza i završni selam, a namaski zemzem su sve kognitivne spoznaje do kojih dolazimo aktivnim promišljanjem u namazu.
Svaki ovaj Zemzem bio on građevinski, dizajnerski, psihološki, frizerski tj. naučni, poslovno-ugostiteljski ili zanatlijski zemzem ima svoja pravila traženja, lociranja, kopanja, postavljanja temelja, razvoja i održavanja, a svaka od tih faza je ibadet ukoliko je cio projekat zavjetovan Gospodaru svih inovativnih ideja i uspostavljen za širu društvenu korist.
I naše potrebe možemo posmatrati u istom kontekstu.
Obrada investitora u četiri koraka
Case study 1.
Šetajući sa desetogodišnjim sinom od Katedrale do BBI centra bio sam predmetom obrade asertivnog mladog uma kome je žarko trebala investicija.
Imranova četiri koraka u procesu obrade njegovog investitora su:
1. Baba, hoćeš mi kupiti lego? – jasno definiše svoju potrebu i precizno je imenuje.
2. Samo kažem, da možeš razmisliti – dodaje nakon pet sekundi i ovom rečenicom koju je brzo dodao nastojao je eliminisati pritisak jer zna da ako osjetim bilo kakav pritisak neće dobiti ništa. Tek smo odmakli od katedrale i zato me ne požuruje jer ima i vremena i još rekvizita iz svog pregovaračkog arsenala.
3. Ali razmisli ispravno! – dodaje nakon 2 minute ističući vlastiti strah zbog eventualnog odbijanja i indirektno naglašava da je ignorisanje njegovih potreba pogrešno. A svi volimo misliti da razmišljamo ispravno.
4. A ako mi kupiš, pokušat ću čitavu godinu da ne izostajem iz škole – podiže značajno obrve okrećući se cijelim tijelom u hodu prema meni, vješto ubacujući element za pregovaranje: vlastiti školski napredak. I tim potezom dokazuje identičnost njegovih interesa i interesa njegovog trenutno najvećeg investitora.
Imranova Saffa i Merva su u pomenutoj šetnji bile katedrala i shoping centar, a njegov zemzem je bio u mom novčaniku. (BBI nije radio).
Pitanja koji svaki ambiciozan čovjek mora sebi postaviti su: Ko je tvoj glavni životni investitor? Koga želiš obradovati? Kome se želiš približiti? Kako komunicirati sa najuspješnijima? Kako zainteresovati Onoga ko je o svemu unaprijed obaviješten? Kako Ga oduševiti? Šta dati nekom ko ima sve? Kako vlastiti biznis plan predstaviti boljim od sedam milijardi drugih potraga za investicijama usmjerenih i vertikalno i horizontalno? Kako se pozicionirati tako da nas traže svjetske firme, NGO sektor, vlade i sl.? Kako se pozicionirati da naše usluge trebaju i naši neprijatelji?
Case study 2.
-Ja to već sve znam! Imam kamion za prevoz malina i znam ljude! Trebaju mi samo pare! – odgovara Slaviša iz Fakovića investitorima iz njemačke mikrokreditne organizacije koji insistiraju na komunikaciji kroz uvid u jasan biznis plan.
Investitor želi proračun potrošnje goriva, procjenu rizika, procjenu dobitka/zarade, imena konkretnih dostavljača, uvid u razmišljanja i predviđanja proizvođača, jasno definisane cijene, veličinu kamiona, pregled opština koje može pokriti i sve to na papiru.
Svaki investitor mora biti uspokojen, udovoljiti mu sujeti i dokazati korektnost i lojalnost. Svakom investitoru, pored povjerenja koje se gradi na ljubavi, respektu i lojalnosti, najviše laska inteligencija poslovnog partnera s kojim se dovodi u asocijaciju. Tako je u ovom slučaju Slavišina Saffa i Merva bila i lijeva i desna moždana hemisfera investitora. Da ih je ispravno obradio pričajući i jezik emocije i jezik matematičke statistike potekao bi mu zemzem njemačkih investicija, a on bi od malo (maline) napravio puno.
Slično je i u braku.
Case study 3.
(Pokušaj obrade potencijalnog investitora preko Facebooka)
-Šalje snimak/video klip sebe u ringu. (Radi se o bokseru na početku svoje karijere.)
-Poslije pita može li me pitati nešto braCki.
-Formuliše svoju potrebu. (Npr. bokserski šorc i rukavice, 35 + 25 eura)
-Na kraju, obećava da će me javno spomenuti pred početak meča i nakon pobjede ukoliko mu western unionom finansiram bokserski šorc i rukavice.
Saffa i Merva ovog sportiste su u ovom slučaju bili određeni targetirani facebook kontakti i press konferencija nakon meča, a zbog greške u koracima svoj zemzem nije uspio prokopati i učiniti da proteče jer nije pogodio interes investitora. Šta više, išao je protiv interesa investitora jer bi on radije platio da ostane anoniman, a spremnost dotičnog sportiste da svoju eventualnu pobjedu posveti nekoj od ugroženih društvenih kategorija bi mogla značiti ne samo spremnost na jednokratno investiranje nego i početak cjeloživotnog prijateljstva.
Case study 4.
-Bio je dosadan, ljubomoran i hrkao je! – objašnjava žena zašto je napustila muža ističući kao prvi razlog njegov efekat na njen um, zatim bolan efekat na njenu dušu i na kraju ga svodi na truplo koje proizvodi uznemirujuće neartikulisane glasove.
Ovo je scenario koji prati ljude čija se glavna Saffa i Merva prostiru od punice do državne firme jer zemzem se ne otvara ljudima koji robuju rutini i goničima robova.
Ali ovo je i scenario koji će pratit sve one koji simbole hadža ne implementiraju svakodnevno intrapersonalno i interpresonalno, internacionalno i transkontinentalno, globalno i intergalaktički. Najsvjetliji gradovi na Zemlji gledano iz svemira su Las Vegas i Mekka. I u jednom i drugom posjetioci prečesto prokockaju tako velike razvojen šanse.
Gradimo duge viseće mostove između Saffe lijeve i Merve desne moždane hemisfere jer su ti mostovi i ta aktivna komuniakcija preduslov za gradnju svih drugih mostova saradnje. U suprotnom, šizofrene pojave zamjene teza tj. greške u izvedbenim koracima Ummeta i dalje će zabavljati iole inteligentniji svijet.
Zamislite skupinu šizofrenih hadžija, u čudnim bijelim krpicama, uteklih iz neke institucije zatvorenog tipa koji su zabunom na Tavaf/obavezno kruženje oko Kabe ponijeli kamenčiće za simbolično gađanje šejtana.
A sad ih zamislite na džemretima bez ijednog kamena – jer su ih potrošili strastveno gađajući Kabu – kako kruže pozdravljajući šejtana i takmičeći se ko će ga dodirnuti i poljubiti.
Možda ne morate ni zamišljati.
Samo se pogledajte u ogledalo.
Piše: Edin Tule
Izvor: Akos.ba
