5. decembar nije dan rođenja Isaa, alejhisselam, već je to dan ‘’rođenja ‘’ paganskog boga sunca. Oni su u periodu zime, od 20. decembra vidjeli da sunce nestaje, zato što ga oblaci prekrivaju. Oni su mislili da đavo jede sunce, pa su se molili, izvodili rituale, da bi se Allahovom voljom 25. decembra razišli oblaci i sunce se moglo čitavo vidjeti, taj dan, 25. decembar su proslavili kao dan rođenja ‘’Boga sunca’’. Kada su ti ljudi bili pokrštavani u vrijeme Konstantina, oni su 25. decembar sada uzeli kao dan rođenja Isaa, alejhi selam.
Allah nam u Kur’anu (sura 19. Merjem) opisuje taj događaj kada je Merjem (Marija) dobila porođajne bolove:
23. ”I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. “Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!” – uzviknu ona.
24. I melek je, koji je bio niže nje, zovnu: “Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče.
25. Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe,”
Merjemi je rečeno da su zatrese palmino stablo* i da će pasti SVJEŽE datule, a svježe datule mogu biti samo u sredini ljeta. Isa, alejhisselam je rođen u današnjoj Palestini. Palestina se nalazi na sjevernoj hemisferi, njihova zima je i kao naša zima. Hladno je, ne sije se, ne rađaja voće i slično.
U Bibliji se također kaže da kada je Isa, alejhisselam rođen, da su pastiri bili na poljani. Ne može pastir biti u sred zime na poljani sa svojim ovcama. Smrzli bi se, i on i ovce.
Dakle i Kur'an i Biblija potvrđuju da Isa, alejhisselam nije rođen u sred zime.
IZVOR: isječak sa jedne debate Ahmeda Didata
Armin Fejzic
Beč, 25.12.2018
