24. Maj 2019

Indeksi islamičnosti su zajednički istraživački rad vodećih naučnika širom svijeta, a njime upravlja neprofitna fondacija Islamicity (Islamičnost). Projekat je osnovao Hossein Askari, profesor emeritus međunarodnog biznisa i međunarodnog poslovanja na Univerzitetu George Washington, i već je ujedinio stručnjake iz 15 muslimanskih zemalja, što predstavlja oko 50 posto svjetske muslimanske populacije.

Indeksi islamičnosti su višedimenzionalni pokazatelj koji ima za cilj procjenu pridržavanja jednog društva učenju Kur’ana i praksi Poslanika Muhammeda. Oni pružaju kompas i mjerilo državama kako bi izgradile djelotvorne institucije za poboljšanje njihovih socijalnih, ekonomskih i ljudskih prava.

Kao kvantitativne mjere privrženosti islamskim vrijednostima i institucijama, ovi indeksi pružaju osnovu za raspravu o reformama koje se ne mogu tako lako odbaciti od strane vjerskih lidera i vladara.

Indeksi služe i kao jednostavan način za upoznavanje nemuslimana s islamom, nešto što je potrebno da se smanji sumnja i suzbiju islamofobija i rastuća podjela između Istoka i Zapada.

Indeksi, koji se procjenjuju od 2000. godine, obuhvataju 153 zemlje i četiri dimenzije – ekonomska dimenzija, dimenzija prava i vladavine, dimenzija ljudskim i političkim prava, te dimenzija o međunarodnim odnosima i sve ove dimenzije su spojene u petu dimenziju koja predstavlja ukupni indeks.

Prema zadnjim rezultatima indeksa za 2018. godine, Novi Zeland je na vrhu liste sa najboljim rezultatima kao što je bio slučaj i prošle godine. Slijede ga Švedska, Holandija, Island, Švicarska i Irska.

Top 20 zemalja su one iz sjeverne Evrope, Novi Zeland, Kanada, Australija i Japana. Drugim riječima, ove zemlje daleko bolje prate propise islama u poređenju sa zemljama u kojima su muslimani većina i koje propovijedaju islam kao jedan od vodećih principa upravljanja.

Pozicija Albanije i BiH

Kao što je to bio slučaj 2017. godine, zemlje sa muslimanskom većinom su uveliko podbacile i prema rezultatima njihove prakse i vrijednosti ne odražavaju islamska učenja Kur’ana i hadisa (tradicije Poslanika Muhammeda).

Prvih pet najbolje pozicioniranih zemalja sa muslimanskom većinom su: UAE ma 45., Albanija na 46., Malezija na 47., Katar na 48. i Bosna i Hercegovina na 60. mjestu.

Većina ovih zemalja nalazi se u donjoj polovini indeksa sa Sudanom na 152. i Jemenom na 153. mjestu, tj. na dnu.

Dok su rezultati ovih zemalja u ukupnom indeksu veoma loši, njihov učinak na Indeksu ljudskih i političkih prava je još gori, a najbolje pozicionirane su: Albanija (43), Bosna i Hercegovina (50), Kirgistanska Republika (76), Malezija (79) i Liban (80).

Ovi rezultati oživljavaju riječi Muhameda Abduhu izrečene prije više od jednog vijeka: „Otišao sam na Zapad i vidio islam, ali ne i muslimane; Vratio sam se na istok i vidio muslimane, ali ne islam.“

Ekonomski prosperitet

Ovi indeksi ne procjenjuju lične obaveze muslimana (kao što su dnevne molitve, post i slično) ili vjerska opredjeljenja. Naprotiv, oni su umjesto toga zasnovani na kur’anskim ciljevima i obimu društvenog poštivanja kur’anskih institucionalnih preporuka i upravljanja.

U muslimanskoj zajednici koja poštuje pravila Kur’ana i prakse Poslanika moraju postojati politička i individualna sloboda, ne smije biti siromaštva pored postojećeg bogatstva, jednake mogućnosti za samorazvoj (obrazovanje, zdravstvo, osnovne potrebe), ekonomski prosperitet, odgovornost vladara i vlada te društveno-ekonomska pravda.

Interesantno je to da Bosna i Hercegovina zauzima poprilično visoko mjesto, barem u odnosu na druge zemlje sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Prosjek ocjena indeksa islamičnosti za Bosnu i Hercegovinu su uveliko iznad prosjeka ocjena ostalih zemalja sa muslimanskom većinom obuhvaćenih ovom analizom.

Čak šta više, Bosna i Hercegovina je relativno bolja od prosjeka ostalih zemalja u kojima su muslimani manjina u tri dimenzije i to dimenziji ekonomije, ljudskih i političkih prava te međunarodnih odnosa.

S obzirom da u posljednje vrijeme Bosna i Hercegovina uglavnom završava neslavno na dnu većine pokazatelja i lista, ovi podaci su – iako još daleko od zadovoljavajućih – ohrabrujući i šalju pozitivnu sliku u svijet.

Poražavajuća situacija

Ipak, u globalu, situacija je poražavajuća i rezultati nam govore da su države sa muslimanskom većinom, pa čak i one koje sebe proglašavaju „islamskim“, daleko od suštine islama te da su korjenite promjene potrebne da bi se stanje mijenjalo iz temelja.

Ukratko, iz ove analize da se zaključiti da je za društveno-ekonomski napredak jedne zemlje neophodna što bolja implementacija propisa islama i učenja Kur’ana i hadisa. To posebno vrijedi za zemlje sa muslimanskom većinom.

Ovo je recept za izgradnju učinkovitijih institucija i unapređenje njihovih praksi upravljanja. Tek kada ove zemlje usvoje efikasne institucije koje podrazumijevaju slobodu te budu pravedne, pravične, ekonomski progresivne, u skladu sa ljudskim i političkim pravima i u skladu sa međunarodnom zajednicom, one će istinski internalizirati i izvršavati islamske standarde upravljanja.

Do tada, možemo reći da su Novi Zeland, Švedska, Holandija, Island, Švicarska i Irska islamističnije i daleko bliže načelima islama od svih zemalja s muslimanskom većinom.

Potpuni indeksi mogu se naći na www.islamicityindices.org.

Izvor: Al Jazeera

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles