10. April 2019

Kalifa Haftar sa suradnicima

Sigurnosna situacija u Libiji drastično se pogoršala prošlog tjedna nakon što je general Kalifa Haftar, vođa jedne od dvije rivalske vlade, pokrenuo veliku ofenzivu s ciljem osvajanja glavnog grada Tripolija.
Međunarodna zajednica strahuje da bi se sukob ponovno mogao pretvoriti u otvoreni građanski rat. Libija je u stanju kaosa od 2011., kada je uz potporu NATO-a svrgnut tadašnji vođa Moamer Gadafi

General Kalifa Haftar izrastao je u ključnog igrača u metežu u Libiji nakon svrgavanja Gadafija. Sa svojom Libijskom nacionalnom vojskom (LNA) preuzeo je kontrolu nad glavnim naftnim poljima te nad najviše teritorija od svih zaraćenih frakcija.

Osam godina nakon rušenja Gadafija zemljom vladaju dvije vlade: u glavnom gradu Tripoliju smještena je vlada premijera Fajeza al Seraja, kojeg podržava UN, a na istoku Libije djeluje paralelna vlast u kojoj je najvažnija figura general Haftar. No nijedna strana nema neupitnu kontrolu nad područjima na kojima djeluje, već ovisi o nizu dogovora s lokalnim plemenskim, islamskim i drugim naoružanim skupinama.

Haftar se predstavlja kao snažan vođa koji može ujediniti zemlju i osloboditi je ekstremista. Ali njegovi protivnici vide ga kao još jednog budućeg diktatora po modelu Moamera Gadafija, jer Haftar ima namjeru vladati kao vojni vladar. Libija je važna za Europu s energetskog i sigurnosnog aspekta jer jedna migrantska ruta ide kroz ovu zemlju te je zbog toga od vitalnog interesa da situacija ne eskalira.

Tko je Haftar?

General Haftar prošao je put od Gadafijeva lojalista do američki sponzoriranog protivnika režima. Bivši je časnik libijske vojske. Aktivno je sudjelovao u državnom udaru iz 1969. godine, koji je zbacio kralja Idrisa i doveo na vlast pukovnika Moamera Gadafija.

S Gadafijem se razišao nakon rata između Libije i Čada, koji je Libija izgubila 1987. godine. Haftara, koji je tijekom rata zapovijedao libijskim snagama, zarobila je čadska vojska. Nakon te sramotne epizode nije se vraćao u Libiju, već je postao disident. Oko 1990. godine prebačen je u Sjedinjene Američke Države (SAD) te je bio dio opozicije koju je podupirala CIA. Sljedeća dva desetljeća proveo je u planiranju da zbaci i ubije Gadafija.

U Libiju stiže 2011. godine, tijekom revolucije koju je podržao NATO, a u kojoj je svrgnut i ubijen Gadafi. S vremenom je izrastao u jednog od glavnih vojnih zapovjednika među stotinama rivalskih milicija koje je iznjedrio rat. Tijekom 2014. godine Haftar i njegovi saveznici pokrenuli su operaciju protiv islamskih milicija u istočnom gradu Bengaziju. Grad su na koncu i osvojili, uz velika razaranja i civilne žrtve. U ožujku 2015. godine parlament vlade na istoku zemlje imenovao ga je zapovjednikom Libijske nacionalne vojske. Ranije ove godine pokrenuo je veliku kampanju u kojoj je osvojio velika, ali slabo naseljena područja na jugu zemlje bogata naftom te je sada, uoči nacionalne mirovne konferencije na kojoj su trebali biti dogovoreni novi nacionalni izbori, krenuo na glavni grad.

Što je to Libijska nacionalna vojska?

Iako se naziva Libijskom nacionalnom vojskom, riječ je o konglomeratu bivših Gadafijevih lojalista, plemenskih milicija, islamista i lokalno formiranih oružanih skupina povezanih različitim vjerskim, lokalnim i financijskim interesima.

Mješavinom neposredne ratne opasnosti i raznih obećanja vezanih uz buduće uloge pod njegovim zapovjedništvom nastojao je kooptirati što više raznih strana kako bi osvojio teritorij bez borbe. Istu strategiju pokušao je primijeniti i prilikom pokušaja osvajanja Tripolija. Međutim taktika mu ovoga puta nije upalila, štoviše uspio je ujediniti razne islamske milicije koje su se do sada borile za prevlast u glavnom gradu.

Haftar se predstavlja kao iskusni nacionalni zapovjednik koji se bori protiv ekstremista te je sposoban sve raznorodne frakcije držati u rukama. Mnogi pak smatraju da on nema snage vojno pokoriti Libiju, a još manje zadržati osvojeno te donijeti stabilnost.

Njegova dosadašnja povezanost s Gadafijevim režimom i Sjedinjenim Državama čini ga nepopularnim za mnoge u Libiji. Također mnogi smatraju da Haftar želi vladati kao vojni vođa bez izbora, nešto slično kao egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi, jedan od njegovih najvećih saveznika.

Ugrađeni videozapis

Kako je reagirala međunarodna zajednica?

Haftar je dugo godina živio u egzilu u SAD-u te je u međuvremenu dobio i američko državljanstvo. No, navodno, SAD službeno ne podupire Haftarovu vojsku, već mu kao glavni sponzori glase Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Saudijska Arabija, Francuska i Rusija. Emirati su se pridružili zapadnim državama u izražavanju zabrinutosti zbog sukoba, kao i Francuska. Rusija također tvrdi da ne pomaže Haftarovim snagama te poručuje da se zalaže za političko rješenje. No mlaka reakcija međunarodne zajednice na dosadašnje Haftarove vojne avanture očito mu je dala zeleno svjetlo da pokuša osvojiti cijelu zemlju i postaviti se kao neupitni vođa.

Nešto ranije u petak glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, na kraju svoga posjeta Libiji, izrazio je duboku zabrinutost razvojem stanja u toj zemlji i gotovo priznao da je nemoćan zaustaviti eskalaciju.

Većina europskih vlada na čelu s Francuskom dugo je vjerovala da se novi politički proces može izgraditi oko prevrtljivog ratnog vođe na terenu i potom ozakoniti nacionalnom konferencijom pod pokroviteljstvom UN-a. Haftarovu maršu na Tripoli prethodili su pokušaji da se postigne dogovor između njega i predsjednika Seraja, koji su propali. Pregovori su trebali Haftaru dati legitimnu poziciju unutar vlade nacionalnog jedinstva kao glavnog zapovjednika libijske vojske.

Kako je formirana vlada u Tripoliju?

Od 2011. godine, kada je srušen Gadafi, dva puta su održani izbori, ali izabrana vlast uglavnom je bila nemoćna preuzeti efektivnu vlast jer je stvarna moć koncentrirana u rukama vođa raznih paravojnih formacija na terenu.

Godine 2015. sporazumom o podjeli vlasti uz posredovanje UN-a uspostavljena je vlada nacionalnog jedinstva, koju predvodi Fajez al Seraj.

Od tada se od UN-a postavljena i priznata vlada u Tripoliju borila za kakvu-takvu kontrolu. Privremena vlada nacionalnog jedinstva trebala je premostiti političke razlike između suparničkih administracija na istoku i zapadu. Međutim, zastupnički dom na istoku, koji je ostao međunarodno priznat legitimni parlament, nikada nije odobrio vladu nacionalnog jedinstva kao zamisao dogovora što ga je podupro UN.

Međunarodna zajednica od tada nastoji posredovati u političkom dogovoru između Haftara i Seraja kako bi se okončao građanski rat. Sljedeći krug razgovora pod pokroviteljstvom UN-a na Nacionalnoj konferenciji u Libiji, zakazan za koji tjedan, ima kao cilj formirati plan za odgođene parlamentarne i predsjedničke izbore usmjerene na ujedinjenje zemlje.

Haftar navodno nastoji postati šef libijske vojske pod bilo kojim sporazumom o nacionalnom pomirenju, s time da će Libijska nacionalna vojska postati oružane snage zemlje. Ali sa svojim snagama na vratima Tripolija, Haftar sigurno računa da moći iskamčiti više toga za pregovaračkim stolom.

tportal.hr

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles