6. April 2019

Kada je američki specijalni izaslanik za mir u Avganistanu stigao u Kabul ove sedmice usred tekućih mirovnih pregovora s talibanima, vlada nacionalnog jedinstva je bila u rasulu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Zalmaj Halilzad (Zalmay Khalilzad) se sastao 1. aprila odvojeno sa liderima vlade – predsjednikomAšrafom Ganijem i šefom izvršne vlasti Abdulahom Abdulahom: Gani je bio sa svojim partnerom na predstojećim izborima i Abdulah, de facto premijer, sa ministrom vanjskih poslova zemlje, izbornim saveznikom.

U međuvremenu, Ganijev savjetnik za nacionalnu bezbjednost – koji nadgleda tekuće ratne napore u Kabulu, i koji je nedavno imao poprilično medijski ispraćeno neslaganje s Vašingtonom – uopšte nije bio u Kabulu, već u udaljenoj provinciji Nuristan.
Razvoj događaja, smatraju analitičari, ukazuje na oštre podjele unutar vlade u Kabulu, koje su ogoljene za vrijeme pregovora između Sjedinjenih Država i talibana, čiji je cilj okončanje gotovo 18-godišnjeg rata. Avganistanska vlada, za koju nema mjesta za stolom, u suštini je isključena iz sopstvenog mirovnog procesa – potisnuta na status glinenih golubova, dok Vašington razgovara o povlačenju vojske i pristupu predsjedničkim izborima u septembru.

Mir zahtijeva veću podršku

Talibani su odbili da pregovaraju sa Ganijevom administracijom, nazivajući je “marionetom” SAD. Dodatno poniženje u činjenici da su izostavljeni iz pregovora između SAD i Talibana u Kataru jeste i da su neki od predsjednikovih rivala u februaru održali sastanke visokog profila s talibanskim pregovaračima u Moskvi. Ovi razgovori predstavljeni su kao najznačajniji kontakt između visokih avganistanskih političara i militantne grupe od invazije koju su 2001. godine predvodile SAD. Očekuje se da će se strane ponovo sastati ovog mjeseca.

U međuvremenu, Gani je odstranio veliki dio političke elite zemlje, uključujući i uticajnog bivšeg predsjednika Hamida Karzaija i bivše ratne vođe koje su prisustvovale moskovskom sastanku, ne uspijevajući da se konsultuje s njima o vladinom mirovnom planu i uskraćujući im mjesto u vladinom pregovaračkom timu.

“Sadašnja izolacija avganistanske vlade u mirovnom procesu rezultat je njene neuspjele politike i unutrašnjih podjela”, kaže Harun Mir, politički analitičar iz Kabula.

Očekuje se da će Gani u narednim sedmicama sazvati Loya Jirgu (Loja) – savjetodavnu, tradicionalnu skupštinu plemenskih, etničkih i vjerskih lidera – kako bi postigao nacionalni konsenzus o mirovnim pregovorima s talibanima. Ali nije jasno ko će biti pozvan i da li će on zaista sprovesti prijedloge skupa.

“Mir ne mogu zaključiti kancelarije izvršne vlasti predsjednika ili njegovih imenovanih”, kaže Barnet Rubin (Barnett), bivši zvaničnik američkog Stejt departmenta i vodeći stručnjak za Avganistan. “Za to je potrebno mnogo šire učešće i podrška.”

I dok su mnogi Avganistanci njegovu administraciju već smatrali slabom i neefikasnom, Ganijeva pozicija i uticaj dodatno su narušeni kako se približava kraju njegovog prvog mandata. Iako će se kandidovati na predstojećim izborima – odloženim do septembra – ne očekuje se da će on pobijediti. Postoji mogućnost da glasanje bude potpuno otkazano u slučaju mirovnog rješenja i formiranja privremene vlade kojoj bi se Talibani pridružili. Ideju je pokrenuo Halilzad i podržali su je talibanski i avganistanski predstavnici opozicije, iako je Gani odbacio.

‘Neodržavanje pregovora’

Sjedinjene Države su dugo odbijale da vode direktne razgovore sa talibanima, osim u slučaju da avganistanska vlada bude uključena. Ali to se promijenilo nakon što je predsjednik Donald Tramp(Trump) izrazio želju da okonča rat i povuče američke trupe.

Jedan od talibanskih uslova za pregovore bio je da avganistanska vlada ne bude uključena i dok je NATO rekao da “nije moguće” imati trajni mir bez punog učešća avganistanske vlade, Sjedinjene Države su bile manje deklarativne. Američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) je naglasio potrebu za uključivanjem vlade, dok je Halilzad predložio da se formula za uključivanje vlade u avganistanski mirovni proces tek treba razviti.

“Izbor s kojim su se SAD suočile bio je između direktnih pregovora s talibanima ili neodržavanje pregovora”, kaže Rubin. “Siguran sam da bi američka vlada mnogo više voljela direktne talibansko-vladine razgovore ili trilateralni format, ali su to talibani odbili.”

Halilzad je održao nekoliko krugova razgovora s talibanima, što je kulminiralo nacrtom sporazuma s dvije od četiri ključne komponente sporazuma: talibansko jemstvo o sprječavanju formiranja međunarodnih terorističkih grupa u Avganistanu i uslovi za povlačenje američkih snaga.

Prekid vatre i unutar-avganistanski razgovori o političkom rješenju s talibanima, koji će vjerovatno biti dio nove vlade, uključili bi avganistansku vladu, rekao je Halilzad.

Značajno je da Vašington na kabulsku vladu gleda kao na jednu od tri avganistanske zainteresovane strane u bilo kakvom političkom rješenju, a ne kao na centralnog igrača.

Pompeo je to sugerisao u februaru kada je rekao da bi “avganistanska vlada, drugi avganistanski lideri i talibani” trebalo da “sjednu zajedno i pregovaraju o političkom rješenju”.

Dogovor koji ‘ne završava u miru’

Ljutnja Ganijeve administracije nastala zbog izostavljanja iz mirovnih pregovora kuluminirala je 14. marta, kada je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Hambula Mohib pokrenuo žestok napad na Kalilzada.

U saopštenju koje je zapanjilo američke zvaničnike, Mohib je rekao da su razgovori između Talibana i SAD “umanjili legitimnost avganistanske vlade”, sugerišući da je Halilzad odbacio avganistanske lidere zbog njegovih ambicija da, ukoliko pregovori uspiju, bude “vicekralj” u privremenoj vladi.

Izvještaji u američkim medijima kažu da su od tada zvaničnici SAD prekinuli kontakte sa Mohibom, ugrožavajući ključnu vezu u vrijeme kada Kabulu ponestaje vremena i prijatelja.

cdm.me

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles