Vrijeme nema drugog nedostatka osim nas samih

0

Vrijeme nema drugog nedostatka osim nas samih

Muslimani su vrlo precizni kada se radi o iščekivanju iftara, ali se s pravom možemo pitati da li smo precizni kada se, naprimjer, radi o blagovremenom polaganju ispita, vraćanju duga, ispunjavanju obaveza… „O sine Ademov! Ti nisi ništa drugo do skup dana. Kada prođe jedan dan prođe i dio tebe.“ … 

 

Vrijeme nije novac. Vrijeme je život!

Dvije su blagodati, pored nebrojenih drugih, darovane narodima Bosne i Hercegovine za koje duguju posebnu zahvalnost Allahu, dž.š., i za koje će posebno odgovarati. Prva od njih je svježa, pitka, čista voda u obilju, a druga je slobodno vrijeme. Zbog prve spomenute blagodati vodit će se ratovi u 21. stoljeću. Tako barem predviđaju analitičari, a Allah, dž.š., najbolje zna. Drugu navedena blagodat, slobodno vrijeme, neki drugi narodi pokušavaju pretvoriti u novac na način da je produktivno iskoriste i ostvare maksimalan profit. Benjamin Franklin, američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i pisac (nije slučajno što se njegov lik nalazi na novčanici od 100 $), izrekao je jednu prostu rečenicu, danas poznatu izreku o kojoj se svakako može raspravljati, a ona glasi: „Vrijeme je novac.“ Za čovjeka bi vrijeme trebalo značiti sām život, jer sa svakom sekundom koja istekne nestaje i dio čovjeka. Hasan el-Basri, r.a., je rekao: „O sine Ademov! Ti nisi ništa drugo do skup dana. Kada prođe jedan dan prođe i dio tebe.“ Tri su glavne karakteristike vremena: brzo prolazi, nepovratno je i najvrijednije je s čime čovjek raspolaže. Može se reći da svaki čovjek razumijeva i doživljava vrijeme na poseban, sebi svojstven način ili jednostavno: svako ima (ili nema)bereket u vremenu. U vremenu bereket znači širinu i ispunjavanje potreba u njemu.

Vrijeme je dato svima

Allah, dž.š., se zaklinje vremenom: „Tako mi vremena – čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.“ (El-‘Asr, 1-3.) Najveći dokaz čovjekove propasti i gubitka jeste upravo vrijeme.Zanimljivo je da ovoj kur'anskoj suri prethode ajeti koji govore o ljudskom nastojanju za povećanjem imetka, završno sa ajetom: „Zatim ćete toga dana za sladak život biti pitani sigurno!“ Poslije sure El-‘Asr hronološki slijedi sura koja počinje ajetima: „Teško svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga,i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti!“ Sura El-‘Asr je, dakle, pozicionirana između kazivanja o spomenute dvije istine o ljudskom životu. Ovu nit između navedenih sura moguće je razumjeti i na način: Bit ćeš, o čovječe, pitan za sve blagodati koje si uživao, a najveća od njih jeste vrijeme koje je dato svima, bilo da se radi o vjerniku ili nevjerniku, bogatašu ili siromahu, zdravoj osobi ili bolesniku, mladiću ili starcu.

Prema nekim komentatorima Kur'ana koji riječ el-‘asr tumače kao određeni vremenski period, Uzvišeni Allah se zaklinje životom Muhammeda, s.a.v.s., kao što to čini i u suri El-Hidžr(72. ajet), pa bi se, ukoliko u obzir uzmemo ovakvo tumačenje, navedeni ajet mogao razumijevati: Tako Mi tvoga života, Muhammede, koji si kao milost došao svim ljudima, ako oni (ljudi) ne budu slijedili tvoj primjer i vrijeme provodili na način kako si to ti radio – doista će biti na gubitku.

Ostalo je zabilježeno da kad god bi se dva Poslanikova, a.s., ashaba sastala, nebi se razišli dok jedan drugom ne proučili suru El-‘Asr, podsjećajući se na vječni gubitak onoga koji ne vrijeme.

Mujezinski osjećaj za vrijeme

Slušao sam jednog profesora koji je tokom svog predavanja kazivao da muslimani godišnje gube milijarde dolara samo zbog kašnjenja na važne sastanke i radi neblagovremenog izvršavanja zadataka. Preciznost, osobina koja bi najprije muslimane trebala krasiti, postala je prepoznatljiva osobina nekih drugih naroda ili njihovih proizvoda. Svi smo čuli za zapadnjačku preciznost i tačnost koja se često poredi sa mehanizmom švicarskog sata. Muslimani su vrlo precizni kada se radi o iščekivanju iftara, ali se s pravom možemo pitati da li smo precizni kada se, naprimjer, radi o blagovremenom polaganju ispita, vraćanju duga, ispunjavanju obaveza… Nedostaje nam mujezinski profinjeni osjećaj za vrijeme koji je svakoga dana svjestan preciznosti, tačnosti i značaja vremena.

Vrijeme je neprocjenjivo

O značaju jedne godine pitajte studenta koji obnavlja godinu studija.

O značaju jednog mjeseca pitajte vojnika koji je na obuci.

O značaju jedne sedmice pitajte urednika nekih sedmičnih novina.

O značaju jednog dana pitajte radnika koji radi težak posao kako bi prehranio svoju mnogobrojnu porodicu.

O značaju jednog sata pitajte dvoje zaljubljenih koji čeznu da se vide.

O značaju jedne minute pitajte osobu koja je propustila važan let avionom zakasnivši samo jednu minutu.

O značaju jedne sekunde pitajte osobu koja je „za sekundu“ izbjegla nesreću.

O značaju jedne stotinke pitajte osobu koja je na olimpijskim igrama „za stotinku“ propustila osvajanje prvog mjesta.

Poštuj vrijeme

Ibn-‘Abbas, r.a., prenosi da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: „Dvije blagodati koje ljudi loše iskorištavaju su: zdravlje i slobodno vrijeme”. (Buhari) Obje spomenute blagodati se najviše mogu pronaći kod mladih osoba koje svoje slobodno vrijeme radije investiraju u Facebook nego li u sebe, diveći se milijardama dolara njegovog vlasnika koji je profitirao ulažući i trgujući tuđim vremenom. Nije li vid ropstva i nipodaštavanja ako drugi investiraju naše slobodno vrijeme? Osoba koja je rob nema nikakva prava, odnosno predstavlja vlasništvo drugog čovjeka ili grupe – gospodara. Ona je prisiljena obavljati rad i druge usluge za svog gospodara, a za to nije ovlaštena primiti nikakvu naknadu. Osoba koja ne cijeni naše vrijeme ne poštuje ni nas. Čovjek se neće pomjeriti na Sudnjem danu dok ne bude pitan o blagodati vremena. Naši dobri prethodnici su imali običaj kazivati da im je izgubljen svaki dan u kojem nisu učinili neko dobro djelo ili u kojem nisu naučili nešto novo. Vrijeme ne cijeni osoba koja je nemarna. Gubljenje vremena je nezahvalnost na Allahovim blagodatima. Ibn Qajjim, r.a. je rekao: „Jedan od znakova da nekog čovjeka Allah ne voli i da sa njim nije zadovoljan je da on ili ona trate svoje vrijeme“.

Ne grdi vrijeme

Mnogo puta smo čuli da je neko imao loš dan, nesretan mjesec, katastrofalnu godinu. Ako bi dan, mjesec, godina bili zaista nesretni, onda bi se ta nesreća odnosila na sve ljude. Kolika je opasnost od ovakvih i sličnih tvrdnji možda najbolje ilustruje hadis-i kudsi kojeg od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi Ebu Hurejre, r.a., u kojem se kaže: „Uzvišeni Allah je rekao: ‘Sin Ademov me uznemirava: psuje vrijeme, a Ja sam vrijeme! U Mojoj moći je svaka odluka i Ja mijenjam noć u dan, a dan u noć!“ (Buhari)Poznata je izreka: „Tražimo nedostatak u vremenu, a nedostatak je u nama. Vrijeme, zbilja, nema drugog nedostatka i mahane osim nas samih.“

Investiraj slobodno vrijeme

Slobodno vrijeme je definirano kao vrijeme koje čovjek može iskoristiti prema vlastitoj želji nakon što je prethodno realizirao sve svoje potrebe i zahtjeve (spavanje, ishrana, lična higijena…) i nakon što je izvršio sve obaveze (posao, nastava, posjeta rodbine, ispunjavanje bračnih obaveza i sl.). Slobodno vrijeme je također dio našeg života, u njemu ne smijemo zanemariti i zapostaviti naše dužnosti prema Uzvišenom Allahu i prema ljudima. Imajući ovo na umu, mnogi islamski učenjaci tvrde da musliman i nema slobodnog vremena u pravom smislu te riječi. Što je neka ljudska zajednica kompleksnija to raspolaže sa manje slobodnog vremena. U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema zvaničnim statističkim podacima, živi preko 370,000 nezaposlenih (sa tendencijom umjerenog rasta), dok se broj penzionera procjenjuje na preko pola miliona! Iako su svi oni zaokupljeni osiguranjem (dodatnih) sredstava za egzistenciju sebe i svoje porodice, ove brojke nam nude jedan važan zaključak da naše društvo raspolaže nečim što se uslovno može nazvati resursom ili prilikom, a to je slobodno vrijeme. Ne bi se trebali zadovoljiti konzumiranjem vremena, životom „dan za dan“. To je život bez perspektive, nadanja, smisla i ljepote. Umjesto toga, možemo iskoristiti vrijeme i pažljivo ga investirati u korisne svrhe. Svjedočenje Hasana el-Basrija možda najbolje govori kakav su odnos prema vremenu gajili neki od njegovih savremenika: „Živio sam sa ljudima koji su više bili škrti sa svojim vremenom nego što ste vi ljudi škrti sa svojim novcem!“

Produktivnost i nakon smrti

Muhammed, s.a.v.s., nas uči da je svaki trenutak našeg života najbolja prilika za činjenje dobrih djela. Etno-pedagoška izreka kaže da je najbolje dobro djelo ono s čijim se činjenjem požuri. Malik ibn Enes, r.a., prenosi da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: „Ako neko od vas bude imao sadnicu u ruci i vidi da nastupa Sudnji dan, neka je zasadi, prije nego Sudnji dan nastupi!“ (Buhari i Ahmed)

PREPOROD.COM

Piše: Mensur Kerla

Izvor: akos.ba



Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.