13. Novembar 2015

azerbejdanski-turci-protestuju-zbog-nedavnih-

Azerbejdžan, Iran – Prošlosedmične uvrede na račun Turaka u programu Iranske državne televizije pokrenule su val masovnih protesta azerbejdžanskih Turaka širom Irana, što je ponovo aktueliziralo pitanje problema te zajednice u Iranu.

Tokom prošlosedmičnog dječijeg serijala “Fitile” na iranskoj televiziji prikazane su scene iz zapuštenog i prljavog dijela hotela u kojem osoblje optužuje oca i dijete koji govore azerbejdžansko-turski jezik da su prljavi i da im smrdi iz usta.
Takve uvrede ubrzo su pokrenule val masovnih protesta te zajednice u Tebrizu, a zatim i drugim dijelovima Irana.
Direktor Iranske radio-televizije Muhammed Serefraz se nakon velikih kritika izvinio iranskim Azerbejdžancima. Dodao je da je emitovanje programa obustavljeno, a nekoliko odgovornih za incident suspendovano sa posla.
Glumci Muhammed Muslimi, Ali Furuten i Hamid Guli su se također izvinili i kazali da nisu imali namjeru omalovažavanja i vrijeđanja Azerbejdžanaca. Dodali su da su i oni sami porijeklom iz te etničke zajednice.
Azerbejdžanski Turci u Iranu su nakon perzijskih Iranaca druga po veličini etnička zajednica koja broji blizu 30 miliona ljudi. Azerbejdžanci su ekonomski razvijeni i njihov azerbejdžansko-turski jezik ima status službenog u Iranu, ali ova zajednica se susreće s brojnim problemima u toj zemlji, od kojih je najveći taj što ne postoji obrazovni sistem na njihovom maternjem jeziku.
U razgovoru sa novinarom AA, analitičari ističu da je pozadina azerbejdžanskih protesta pokušaj da se zadovolje neki njihovi politički, socijalni i kulturni ciljevi u Iranu.
Profesor međunarodnih odnosa na univerzitetu u Giresunu Yalcin Sarikaya tvrdi da se azerbejdžanska, odnosno turkijska zajednica u Iranu ne može posmatrati kao druge manjinske zajednice u zemljama, jer je ta etnička grupa imala važnu ulogu u kreiranju kulturno-političke zbilje Irana i regije tokom proteklog milenijuma.
– Iran nije izvukao pouku iz krize o karikaturama
“Azerbejdžanci se nikada nisu vidjeli kao manjinska zajednica ili doseljenička grupa u Iranu i reakcija na uvrede koje su doživjeli u programu državne televizije posve su normalne, jer takvim uvredama bilo koje zajednice nije mjesto niti u satiričnim programima”, kazao je Sarikaya.
Iranski državni list je i 2006. godine objavio karikature uvredljivog sadržaja za Azerbejdžance, što je izazvalo proteste i nasilje u zemlji koje je odnijelo desetine ljudskih života. Podsjećajući na tu krizu, Sarikaya je kazao da ponavljanje takve krize nakon deset godina pokazuje da Iran nije izvukao pouku.
“Satira je tradicionalno postojana u svim društvima i njome se može šaljivo govoriti i o razlikama među etnitetima, ali ni u kom slučaju nisu prihvatljive tako podle i grube uvrede”, poručio je Sarikaya i dodao da su se i neke arapske zajednice u Iranu u proteklom periodu žalile na slične uvrede posredstvom javnih medija.
– Pravo na obrazovni sistem Azerbejdžancima garantira ustav Irana
Sarikaya dalje tvrdi da zajednica azerbejdžanskih Turaka u Iranu svoja prava i slobode ostvaruje i za njih se bori u okvirima pravnog i političkog sistema te zemlje te dodaje da su zabilježeni brojni mirni protesti i slanje kritike vlastima Irana posredstvom protesta, sportskih i umjetničkih manifestacija.
“Pogledamo li sadržaje svih poruka koje Turci šalju tim protestnim skupovima, jasno se vidi da oni u prvom redu traže svoje ustavno pravo na obrazovanje na maternjem jeziku”, tvrdi Sarikaya.
Naglašavajući da postoje i krugovi koji smatraju da nepoštivanja ustavne odredbe o obrazovanju na maternjem jeziku svake zajednice predstavlja jednu od metoda za sistematsku asimilaciju stanovništva u Iranu, Sarikaya upozorava da iranski javni i drugi mediji čestim šovinističkim sadržajima prave razdor među Perzijancima i Azerbejdžancima u zemlji.
“Uprkos činjenici da te zajednice stoljećima žive zajedno i da je Iran Islamska Republike, takva retorika može u društvu dovesti do polarizacije, koja ne može donijeti ništa dobro. Najveću odgovornost u Iranu ima vlast i intelektualci. Napadi na identitet etničkih grupa ponovo uzrokuju društvene rane”, kazao je Sarikaya.
Profesor politologije na iranskom Univerzitetu Beheshti Muhammed Mihibbi tvrdi da nastavak protesta i nakon javnog izvinjenja nadležnih i obustave emitiranja tog programa pokazuju da i nije riječ isključivo o toj televizijskoj emisiji, već da iza svega postoje i drugi planivi i ciljevi demonstranata.
“Uvredljivi dijalozi na račun Azerbejdžanaca u programu iranske televizije su, svjesno ili ne, reanimirali kriva stremljenja u iranskom društvu”, upozorava Muhibbi.
Muhibbi krivim stremljenjima u iranskom društvu naziva spolnu dikriminaciju, kao i odnose religijskog i sekularnog, odnose šiita i sunita, odnose između države i naroda te dodaje da je jasno da je u regijama s azerijskim stanovništvom izraženiji nacionalizam u odnosu na ostatak zemlje i da su zahtjevi te zajednice proteklih godina bili bazirani upravo kroz prizmu tog nacionalizma.
– Neuspješne reforme u Iranu reanimirale nacionalizam
Muhibbi tvrdi da su neuspješne reforme u Iranu početkom ovog stoljeća oživjele i intenzivirale nacionalističke porive Azerbejdžanaca, te dodaje da se to javlja, jer je riječ o drugoj najbrojnijoj zajednici u zemlji čiji zahtjevi ne dolaze do uha državnog aparata.
Ističući kako neuspješne reforme nisu uticale samo na položaj Azerbejdžanaca, već i cijelog iranskog društva, Muhibbi ukazuje da je došlo do novih revidiranja priča o etničkim identiteta u regiji.
“Desničarski Turci su izgubili nadu u reforme u Iranu i postali su pesimisti o pogledu u budućnost. Zbog toga i za najmanju stvar reagiraju burno i glasno”, tvrdi Muhibbi i dodaje da u Iranu postoje vicevi i pošalice na račun Azerbejdžanaca i da se oni osjećaju uvrijeđeni zbog toga.
– Azeri tvrde da su uvrede na njihov račun namjerne i sistematske
Iranski istraživač i kolumnista Muhammed Rahmaniferd smatra da ovakvi slučajevi uvreda azerbejdžanske zajednice nisu spontani, niti slučajni te dodaje da takvo mišljenje dijeli većina pripadnika te zajednice.
“Takve rasističke pojave datiraju još iz godina kada se modernizam počeo uvlačiti u iransko društvo. Iranski uglednici i intelektualci ostali su zarobljeni u predislamskom dobu i dalje smatraju da su perzijski jezik i kultura viši i važniji od drugih. Takvo poimanje je suzbijeno revolucijom u Iranu, ali je kasnije ponovo oživljeno šovinistima koji su infiltrirani u medijske instrumente zemlje”, tvrdi Rahmaniferd.
Naglašavajući da aktuelni protesti nisu pokrenuti samo zbog nekoliko minuta uvredljivog programa na televiziji, Rahmaniferd je kazao da Azerbejdžanci koriste svaku sličnu priliku da podignu svoj glas i traže da se uvaže njihovi legitimni zahtjevi.
(AA)

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles