19. Juli 2017

Slikovni rezultat za dyslexia

Pokazalo se da mozak osoba koje pate od disleksije drugačije recipira slike i zvukove. Američki naučnici su u najnovijem istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Neuron opisali moguće uzroke disleksije. Koristeći uređaj za magnetsku rezonancu naučnicii su proučavali kako funkcionira mozak kod ljudi koji boluju od disleksije, kao i kod onih koji nemaju problema s disleksijom. Pokazalo se da mozak osoba koje pate od disleksije drugačije recipira slike i zvukove.

iše:Ivana Kalogjera

 

Ljudi koji ne boluju od disleksije mogli su odmah prepoznati riječi i slike koje su se ponavljale tokom procesa koji se zove neurološka adaptacija, dok su mozgovi dislektičara pokazali nižu razinu prepoznatljivosti.

Naučnike je iznenadio širok raspon uticaja na mozak kod osoba s disleksijom. Smatra se da disleksija najviše dolazi do izražaja kada osoba čita, jer je to za nju jedan od najzahtjevnijih zadataka.

Jedan od naučnika koji je radio na istraživanju, profesor John Gabrieli s MIT-a, rekao je kako je ljudima lakše kada neku radnju ponavljaju, kada je naprave drugi put, a ta je lakoća povezana sa smanjenom aktivnošću mozga.

“Kada si nešto već jednom napravio, lakše ti je to ponoviti”, rekao je Gabrieli.

Image result for disleksija citanjeSlike mozga ljudi s disleksijom pokazale su pak, da proces prilagođavanja kod njih nije toliko efektivan.  Njihovi mozgovi istu su informaciju svaki puta procesuirali kao da je vide prvi put.

U razgovoru za britanski Independent profesor Gabrieli rekao je kako postoje različiti načini na koje se ljudi muče s čitanjem, ali  za one koji pate od disleksije postoji sumnja da je uzrok njihovih problema u tome što njihov mozak ima smanjenu prepoznatljivost.

Na osnovu rezultata koje je pokazalo najnovije istraživanje prepoznatljivost mozga pokušat će se umjetno povećati. No, Gabrieli je rekao kako su tehnike koje bi se za to koristile, uključujući elektromagnetsko stimuliranje mozga, tek u eksperimentalnoj  fazi.

“Voljeli bismo pomoći ljudima, ali znam da je to još sve daleko”, rekao je.

Tyler Perrachione, profesor na bostonskom sveučilištu i jedan od glavnih autora studije, upozorio je kako je adaptacija nešto što mozak radi kako bi si pomogao olakšati teške zadatke, ali disleksičari nemaju tu prednost.

Related image

“Iznenađen sam širinom razlika u adaptaciji. Kod ljudi bez disleksije uvijek vidimo adaptaciju, dok je kod disleksičara nedostatak prilagođavanja često jako izražen”, rekao je Perrachione.

Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Velike  Britanije ima disleksiju. Ukupno, riječ je o 6,3 miliona ljudi. Ljudi koji pate od disleksije teže čitaju i pišu, no disleksija može uticati i na kratkotrajno pamćenje, matematiku i koordinaciju.

Treba ipak reći kako disleksija ne utiče na opću inteligenciju i razumijevanje.  Poremećaj je prvi puta dijagnosticiran kod 14-godišnjeg dječaka 1896. godine u gradiću Seafordu u Britaniji, a opisan je kao „prirođena sljepoća za riječi“. Prema izvještaju objavljenom u časopisu „British Medical Journal“  dječak je, uprkos napornom i učestalom treningu, jedva mogao sricati jednosložne riječi. Učiteljica koja je s njim radila  nekoliko godina tvrdila je međutim da bi on bio jedan od najuspješnijih đaka u školi da je nastava za njega bila u cijelosti usmena.

Za osobe s disleksijom često se vjerovalo da su glupe i lijene, no te su predrasude pobila već neka ranija istraživanja.

“Imam kolege koji su profesori, a pate od disleksije, no to ih ne sprječava da budu briljantni u svom poslu”, izjavio je za Independent profesor Gabrieli.

John Rack, voditelj istraživanja u humanitarnoj udruzi „Dyslexia Action“, rekao je da su najnovije spoznaje do kojih su došli znanstvenici vrlo zanimljive.

“Posebno je dobro znati da bolje čitaju odrasli i djeca s disleksijom koji više vježbaju, odnosno oni s induciranom neurološkom adaptacijom”, rekao je  Rack.

Image result for disleksija citanje

Dodao je kako će ovi novi dokazi svima pomoći da bolje razumiju razlike u radu mozga, a što će kasnije rezultirati boljim razumijevanjem specifičnih poteškoća kod čitanja.

“Radi se o teorijski dobro utemeljenom istraživanju koje nudi objašnjenja glavnih problema osoba s disleksijom, a to su učenje prepoznavanja slova i zvukova, kako bi mogli razviti tečno čitanje i pravopisne vještine. Bolje razumijevanje će nam pomoći i da usavršimo način rada s dislektičarima, kako bi njihovo obrazovanje bilo što učinkovitije”, rekao je.

express.hr

Izvor: akos.ba

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles