23. Juni 2016

Zlato i srebro su dva vrijedna metala na koje postoji propis davanja zekata. Ovo poglavlje ćemo podijeliti na dva dijela, prvi dio koji tretira pitanje zekata na novac, a drugi koji tretira davanje zekata na nakite i slično.

Što se tiče novca, on u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.vs.., nije bio poznat u ovoj formi u kojoj je sada pa su Arapi raspolagali sa zlatom i srebrom kao platežnim sredstvom. Dinar je bio zlatna, a dirhem srebrna novčanica i ove novčanice su među Arape dolazile iz velikih susjednih imperija. Zlatni dinari su uglavnom dolazili iz Bizantije, dok je srebrni dirhem uglavnom dolazio iz Perzije. Ove novčanice nisu bile jedinstvene mase, razlikovale su se, bilo ih je težih i lakših, manjih i većih, tako da Arapi njima nisu raspolagali brojčano već su ih mjerili.

Islamska ulema je složna da postoji obaveza davanja zekata na novac, i složna je da se daje 2.5%. Ibn Kudame u el-Mugniju kaže: „Nema razilaženja među islamskim učenjacima da je iznos zekata na zlato i srebro 2.5%.“

Što se tiče nisaba na zlato i srebro, on iznosi 85 grama zlata ili 595 grama srebra.

Postavlja se pitanje da li se vrijednost nisaba određuje na osnovu srebra ili zlata. Mnogi savremeni učenjaci naginju stavu da se nisab na novac uskladjuje na osnovu srebra, navodeći dva razloga:

  • Da postoji konsenzus učenjaka na nisab u srebru, potvrđen sunnetom
  • Da je to korisnije za siromašne, jer više ljudi ima nisab na srebru, nego na zlatu.

Druga grupa islamskih učenjaka smatra da se nisab u novcu određuje na osnovu zlata jer je vrijednost srebra nakon Poslanikove, s.a.v.s., smrti znatno opala i mijenjala se u toku vijekova, dok je vrijednost zlata stabilna. Ja smatram da je ovaj stav ispravniji i jači i da se nisab određuje na osnovu zlata, a ne srebra.

Govoreći o smislu propisivanja nisaba, Velijullah ed-Dehlevi ističe da je iznos koji je određen za nisab u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bio dovoljan za godišnju prehranu osrednje porodice. Ako bismo uzeli nisab srebra, onda je jasno da je to veoma niska količina novca, tako da u nekim zemljama to iznosi dnevni budžet jedne porodice, a da ne govorimo o mogućnosti ishrane čitavu godinu.

Kada je u pitanju zekat na nakit žene, onda nema zekata na nakit koji nije od zlata i srebra, poput bisera i slično. Kada je u pitanju zekat na zlatan i srebrn nakit, nije prenešen niti jedan jasan i vjerodostojan dokaz koji navodi obaveznost ili neobaveznost davanja zekata. Ovdje imamo dva stava islamskih učenjaka:

  • Oni koji smatraju da se na ovo daje zekat kao i na zlato i srebro koje posjedujemo i ovo je stav imama Ebu Hanife i još nekih učenjaka;
  • Druga grupa koja smatra da se ne daje zekat na zlatni i srebrni nakit i ovo je stav imama Ahmeda, Malika i Šafije.

Nakon analize svih ovih stavova i argumenata, ja smatram da je mišljenje koje zastupa većina uleme, da ne postoji obaveza davanja zekata na nakit, ispravnije jer je prikladnije intencijama samoga šerijata.

Također, islamska ulema je složna da ne postoji obaveza davanja zekata na dragulje, bisere i slične vrste nakita, iako taj nakit nekada zna biti skuplji od samoga zlata.

Autor: Šejh Jusuf el-Karadavi

Prijevod i izvor: IslamBosna.ba

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles