14. Mart 2016
Zašto nam je potrebna tišina: Kako priroda utiče na naš mozak?
U 2011. godini, Turistička zajednica u Finskoj je započela kampanju koja je koristila tišinu kao marketinški ‘proizvod’. …

Privlačili su ljude da posjete Finsku i dožive ljepotu ove tihe zemlje, piše portal lifehack.org. Objavljivali su serije fotografija iz prirode i koristili slogan “Tišina molim vas.”

Eva Kiviranta, direktor društvenih medija za stranicu VisitFinland.com je izjavila: “Odlučili smo da umjesto da kažemo da je to ustvari prazan i jako miran prostor i da se tu ništa ne događa, hajde da to prihvatimo i predstavimo kao dobru stvar.”

Finska je možda na tragu nečega veoma velikog. Možda smo svjedoci početka korištenja tišine kao prodajnog mjesta, pošto tišina postaje sve više i više atraktivna. Dok svijet oko nas postaje sve glasniji i pretrpaniji može biti olakšanje to što postoje tiha mjesta i tišina koja se može ponuditi. To može biti mudar potez jer studije pokazuju da je tišina mnogo važnija za naš mozak nego što se to prije mislilo.

Regeneracija ćelija mozga može biti samo pitanje tišine

Studija na miševima iz 2013. godine, koja je objavljena u časopisu Mozak, struktura i funkcija koristila je različite vrste buke i tišine i praćene su posljedice zvuka i tišine na mozak miševa. Tišina je trebalo da bude kontrola u ovoj studiji, ali ono što je otkriveno, bilo je iznenađujuće. Naučnici su otkrili da kada su miševi bili izloženi tišini od dva sata dnevno, razvijali bi nove ćelije u hipokampusu. Hipokampus je regija mozga koja je povezana sa memorijom, emocijama i učenjem.

Rast novih ćelija u mozgu ne mora nužno značiti opipljivu korist za zdravlje. Međutim, u ovom slučaju, istraživač Imke Kirste kaže da ove ćelije postaju funkcionalni neuroni.

“Vidjeli smo da tišina zaista pomaže prilikom generiranja novih ćelija, te da se diferenciraju u neurone i integriraju u sistem.”
U tom smislu, tišina može doslovno razvijati i doprinjeti rastu vašeg mozga.

Mozak se aktivno internalizuje i vrednuje informacije prilikom tišine

Kada se mozak odmara, u stanju je da integriše interne i eksterne informacije u “svjesnom radnom prostoru”.
Kada nije ometen bukom ili drugim stvarima, čini se da to mirno i tiho vrijeme omogućava svjestan rad na obradi informacija. Tokom ovih perioda tišine, vaš mozak ima slobodu koja mu je potrebna da otkrije svoje mjesto u vašem internom i eksternom svijetu.

Tišina vas oslobađa stresa i napetosti

Utvrđeno je da buka može imati izražen fizički uticaj na naš mozak što rezultira povišenim nivoom hormona stresa. Zvuk valova putuje do mozga kao električni signali preko uha. Tijelo reaguje na ove signale čak i ako se spava. Smatra se da je tada aktivirana amigdala (nalazi se u temporalnim režnjevima mozga) koja je povezana sa formiranjem memorije i emocijama, te to izaziva oslobađanje hormona stresa. Ako živite u konstantno bučnom okruženju vjerojatno doživljavate hronično povišene razine hormona stresa.

Tišina izgleda ima suprotan efekat mozga na buku. Dok buka može izazvati stres i napetost, tišina potiskuje napetosti u mozgu i tijelu. Tišina izaziva promjene u krvnom pritisku i poboljšava cirkulaciju krvi u mozgu.

Tišina obnavlja naše kognitivne resurse

Posljedica buke je i gubitak kognitivnih vještina i vještina učenja.

Prema teoriji restauracije pažnje, kada ste u okruženju sa nižim nivoima senzornih ulaza u mozak, to može ‘povratiti’ neke od vaših kognitivnih sposobnosti. U tišini, naš mozak je u stanju da „prevari“ svoje senzorne čuvare i vrati dio onoga što je izgubljeno kroz višak buke.

Za Akos.ba preveo: Jasmin Mujakić

Izvor: akos.ba

Islam PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles